www.edasplast.com

U posljednje vrijeme imamo jako puno poziva gdje nas poljoprivrednici pitaju , na koji način mogu doći do podsticaja i subvencija.Najjednostavniji način je da odu u svoje matične opštine / općine i da se u resoru za poljoprivredu informišu o visinima premija.

Takođe nudimo Vam da i sami pročitate o kojim sredstvima se radi:

FBiH:  www.upbih.ba/uputstvo_za_%20poticaje_%202009.pdf

RS : www.glassrpske.com/vijest/4/ekonomija/785/lat/Podsticaji-u-poljoprivredi-Srpske-za-ovu-godinu.html

U Novom Sadu danas je počeo 76. međunarodni poljoprivredni sajam na kome nastupa 1.600 izlagača iz 30 država svijeta. Poljoprivredni sajam traje do 16. maja, a kapije Novosadskog sajma otvorene su svaki dan od 9.00 do 19.00 sati.

www.edasplast.com

Projekat edukacije : UDR. " ŽENE ZA ŽENE INT. SARAJEVO "

www.edasplast.com
  Ovih dana je počeo još jedan u nizu projekata obuke i edukacije proizvođača , na čijem čelu se nalazi stručni tim firme " EDAS plast " iz Jelaha .
Dva novoizgrađena plastenika u Zenici , neposredno uz magistr. put M 17 , preko puta restorana Maredo ,  poslužiće za  tridesetak polaznica da steknu sva neophodna znanja i iskustva u tehnologiji proizvodnje u plastenicima.
Edukacija traje jednu kalendarsku godinu.
Financijer projekta je Udr. "Žene za žene int Sarajevo " , sa sjedištem u Sarajevu .

 www.edasplast.com

Pioniri u proizvodnji ljekovitog bilja i organske hrane u Lijevče polju, članovi Udruženja poljoprivrednika "Zdrava hrana" iz Liskovca kod Bosanske Gradiške, odlučili su se na novi korak naprijed.

Riječ je o pokretanju plasteničke proizvodnje zdrave hrane. Udruženje je nedavno zaposlilo agronoma, kako bi članovi dobili stručne upute.

Predsjednik Udruženja Husref Bradarić kaže da je plasman za njihove proizvode osiguran. Bilo bi dobro, smatra, kada bi Udruženje dobilo subvencije za ovu vrstu proizvodnje.

- Organska i integralna proizvodnja su skupe, nisu ekonomične kao obična ratarska ili povrtlarska proizvodnja. Mi smo se preračunali i očekujemo minimalnu dobit. Vjerujemo da će vlasti u našoj zemlji konačno uočiti da pokušavamo nešto novo i originalno i da nas podstakne i finansijski. Pa, mi smo na ovaj način osigurali egzistenciju za 60 uglavnom povratničkih porodica - kaže Bradarić.

U Udruženju "Zdrava hrana" ističu da je novi načelnik Opštinskog odjeljenja za privredu u Bosanskoj Gradišci Milan Sladojević pokazao interesovanje za ovu djelatnost. Od njega očekuju konkretnu pomoć u opremanju pogona za doradu i pakovanje ljekovitog bilja, u prostorijama izgrađenim prije dvije godine.

Prvo zaposlenje

Teslićanki Biljani Đukić ovo je prvo zaposlenje nakon završenih studija agronomije.

- Ovdje su vrijedni ljudi. U prednosti su jer je zemljište u Lijevče polju kvalitetno. Jesenas je zasijano osam hektara kamilice, a uveliko teku pripreme za sjetvu povrća, te začinskog i ljekovitog bilja u plastenicima. Očekujemo odlične rezultate - kaže Biljana Đukić.

Izvor: www.dnevniavaz.ba

Trebinje: U martu savjetovanje agronoma  
              
  WWW.EDASPLAST.COM
Trebinje će od 23. do 26. marta biti domaćin 14. međunarodnog naučno-stručnog savjetovanja agronoma RS pod nazivom "Poljoprivreda ruralnog područja kao faktor integracije u EU" na kome će učestvovati autori naučnih studija iz BiH i susjednih država.
Predsjednik Organizacionog odbora Mile Dardić potvrdio je danas novinarima u Trebinju da je cilj savjetovanja razvijanje ruralnog područja i predstavljanje strategije o prevazilaženju problema depopulacije sela.
Prema njegovim riječima, prijavio se značajan broj učesnika koji će na 14. međunarodnom savjetovanju agronoma predstaviti najnovija naučna dostignuća iz oblasti poljoprivrede.
Pokrovitelj ovogodišnjeg savjetovanja je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS i Ministarstvo nauke i tehnologije, a suorganizatori su Zadružni savjet RS, Privredna komora i Agencija za sigurnost hrane i upravu za zaštitu bilja.

WWW.EDASPLAST.COM

RS: Za razvoj poljoprivrede i sela 80 miliona KM

     WWW.EDASPLAST.COM                    20.2.2009.

Vlada Republike Srpske /RS/ usvojila je danas Plan korištenja sredstava za podsticanje razvoja poljoprivrede i sela za 2009. godinu u ukupnom iznosu od 80.000.000 KM.

"Za podršku proizvodnji i dohotku izdvojeno je 34.192.000 KM, 8.762.373 KM namijenjeno je podršci dugoročnim ulaganjima, 8.480.000 KM podršci ruralnom razvoju, 4.750.000 KM za interventne mjere i vanredne potrebe, a za obaveze iz prošle godine izdvojeno je 23.815.627 KM", saopšteno je iz Biroa Vlade RS za odnose sa javnošću.

WWW.EDASPLAST.COM

U BiH će za poljoprivredu biti izdvojeno 106 miliona KM
                                                                                              
U BiH za poticaje u oblasti poljoprivrede, u tekućoj godini bit će utrošeno 106 miliona maraka. WWW.EDASPLAST.COM

Kako su ministarstva poljoprivrede u nadležnosti entiteta iz čijih će budžeta i biti izdvojen navedeni novac, Vlada F BiH planira raspodijeliti 50 miliona KM, a Vlada RS-a 56 milion KM. Vlasti u RS-u uz ovu brojku planiraju da izdvoje još 24 miliona KM na plaćanje obaveza iz 2008. godine.

Konkretnije, u FBiH sredstva su namijenjena za biljnu i animalnu proizvodnju, investicione i stručne projekte, ruralni razvoj, edukacije i stručne skupove, publikacije, organizovanje poljoprivrednika i stručno obrazovanje. Najviše sredstava 51,63 posto biće izdvojeno za animalnu i biljnu proizvodnju, kao i za investicijska ulaganja 40,72 posto. Svrha ovog programa je da se nastave započeti i otvore novi procesi u poljoprivrednom i prehrambenom sektoru. Korisnici ovog programa su poljoprivredni proizvođači, zadružni savezi, zadruge, lokalna zajednica, udruženja i stručne institucije, na sjednici je odlučila Vlada FBiH.

S druge strane u RS-u podsticajna sredstva za podršku proizvodnji i dohotku, podršku dugoročnim ulaganjima i podršku ruralnom razvoju isplaćivaće se na osnovu broja primljenih zahtjeva koji će biti podijeljen sa iznosom novca koji je na raspolaganju u 2009. godini, s tim što će biti definisani rokovi za podnošenje zahtjeva, kako ne bi došlo do prenosa obaveza u 2010. godinu.

Ovo je zaključeno na sastanku predstavnika Ministarstva sa predstavnicima Udruženja poljoprivrednih proizvođača-stočara RS, Udruženja uzgajivača svinja, Udruženja uzgajivača ovaca i koza, Udruženja proizvođača duvana RS, Udruženja proizvođača mlijeka RS, Privredne komore RS, Agencije za uzgoj i selekciju u stočarstvu RS, Agencije za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi, Poslovnog udruženja  Zajednica živinara Republike Srpske i Udruženja Integralna proizvodnja voća, saopćeno je iz resornog Ministarstva.

 WWW.EDASPLAST.COM

RS: Za razvoj poljoprivrede 56 mil KM    
                                                                                    
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS-a, u 2009. planom korišćenja sredstava za razvoj poljoprivrede i sela imat će 56 miliona KM.
Ovo je 12. februara 2009. godine u Banjoj Luci zaključeno na sastanku predstavnika Ministarstva s predstavnicima udruženja poljoprivrednih proizvođača-stočara, uzgajivača svinja, uzgajivača ovaca i koza, proizvođača duhana i proizvođača mlijeka te Privredne komore, Agencije za uzgoj i selekciju u stočarstvu, Agencije za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi, Poslovnog udruženja "Zajednica živinara Republike Srpske" i Udruženja "Integralna proizvodnja voća".
Dogovoreno je i da će se pojačati kontrola provođenja podsticajnih mjera za 2009. godinu da bi se spriječile eventualne zloupotrebe.

Udruženja će do 13. februara poslati još prijedloga za Pravilnik o podsticajima za 2009. godinu, koji će uskoro biti završen i poslat na razmatranje Vladi RS.

 WWW.EDASPLAST.COM

   

Obavještavamo cijenjene posjetioce da  nas  mogu pronaći i na  novoj Web stranici :

WWW.EDASPLAST.COM

WWW.EDASPLAST.COM

Već duže traje jako dobar odnos naše firme i Polj.Fakulteta u Banja Luci.Ovih dana je realizovan projekat izrade i postavke plastenika u kompleksu Polj.Fakulteta u BL.Plastenik će služiti između ostalog i za fitofarmaceutska istraživanja tima na čijem se čelu nalazi magistar agronomije Mitrić Siniša , jedan od najeminentnijih stručnjaka u ovoj oblasti .

WWW.EDASPLAST.COM
...u posljednje vrijeme često smo svijedoci da proizvođači u plastenicima imaju problema nakon presađivanja rasada iz kontejnera u zemlju.Da bi izbjegli taj problem potrebno je da koristite neki od bio stimulatora , kao npr . DRIN . **Drin** **Tekuće mineralno gnojivo – prirodni fiziološki biostimulator**: Drin aktivira biokemijske i enzimatske procese u biljci i poboljšava rezultate metabolizma i procese sinteze. Sadrži visoko koncentrirane L-α aminokiseline, kao što su alanini, arginin, asparginska kiselina, cistein, glutaminska kiselina, glicin, hidroksi prolin, histidin, izoleucin, metionin, fenilalanin, prolin, serin, treonin, triptofan, tirosin, valin, koje su potrebne za sintezu proteina. Te aminokiseline biljka brzo asimilira. U prirodi se te aminokiseline tvore biokemijskim procesima, te mi ubrzavamo taj proces dodavajući ih direktno na list te je metabolizam puno brži. Aminokiseline stimuliraju razvoj i metabolizam brojnih organa biljke, poboljšavaju učinak mikroelemenata, pospješuju njihov brzi premještaj po biljci u organe u kojima su potrebni. Ostale komponenta su prirodni biološki poboljšivaći – to su vitamini, posebno B6 (folna kiselina) i Atca (N-acetil-tiazolidin-4 ugljična kiselina) koji je prethodnik cisteina (to je vrlo važan aktivator metabolizma). Sa upotrebom Drin-a poboljšavamo fotosintezu, respiraciju, sintezu proteina, sintezu ugljičnih hidrata, nukleinskih kiselina, lipida,…). Drin stimulira klijanje, ukorjenjivanje, cvjetanje, povećanje plodova, pomaže biljkama da lakše podnesu različite stresove (previsoka temperatura, preniska temperatura, tuča , suša, pri napadu bolesti i štetnika)…. ***Preporuka: Drin treba jednakomjerno raspršiti po listovima, dobro je upotrijebiti bar 400 l vode na hektar. Drin je tekući proizvod, potpuno vodotopiv, lako se miješa sa uobičajenim fitofarmaceutskom preparatima. Ne smije se upotrebljavati sa preparatima koji imaju alkalnu reakciju, bakrom, sumporom, sulfatima i raznim uljima. Sredstvo treba čuvati na tamnom i hladnom prostoru, izvan dosega djece. Kompatibilnost: sredstvo se može miješati sa uobočajenim fitofarmaceutskim pripravcima, ali se preporučuje da se upotrebljava samo. Upozorenje: Proizvođač jamči za kvalitetu proizvoda. Kako proizvođač ne može konrolirati upotrebu tako za nju i ne može jamčiti.. Pri tretiranju trebamo izbjegavati upotrebu pri visokim temperaturama. Prije miješanja sa drugim fitofarmaceutskim preparatima treba napraviti test kompatibilnosti. Rok upotrebe: neograničen u originalno zatvorenoj ambalaži ***

Da je stubni uzgoj jagode trenutno najisplativiji vid proizvodnje ,pokazuje i ovaj primjer.Samo 38 dana nakon sadnje , jagode daju prve plodove.Naš komintent je ovih dana imao već i prvu ozbiljniju berbu.U narednim danima biće i puno više posla oko berbe , međutim to možemo nazvati slatkim mukama....

WWW.EDASPLAST.COM

Ovih dana firma "EDAS PLAST " sa sjedištem u Jelahu završava projekat izgradnje i postavke plastenika na devet lokacija i to u Banjoj Luci , Prnjavoru i Oštroj Luci(kod Prijedora). *********Izvođač radova je firma "EDAS PLAST" d.o.o. Jelah********* ######## Nalogodavac i financijer ovog projekta je Humanitarna organizacija "CARITAS ITALIANA" sa sjedištem u Banjoj Luci i na čelu sa gospodinom Danielom Bombardijem. Zahvalnost korisnika koji su dobili ove plastenike je velika , jer su ovim gestom dobili jedan siguran izvor zarade u narednom periodu.

...par slika sa terena prilikom redovnog obilaska našeg komintenta u okolini Doboja.Agronom , dipl.ing.agr. Lukić Darko , u razgovoru sa proizvođačem,direktno na terenu riješava sve eventualne probleme.Ovdje možete vidjeti sadnicu jagode otprilike nakon dvadesetak dana od sadnje u saksiju.

**** Do sada se jagoda uzgajala uglavnom vani na polju.S obzirom da je potražnja za ovom kulturom jako porasla , sve više proizvođača se odlučuje na uzgoj jagode u plastenicima.Dosadašnja iskustva pokazuju da je najintenzivniji način gajenja jagode uzgoj u plastenicima za ranu i za vansezonsku proizvodnju, kada je cijena jagoda 4-5 puta viša nego u maju i junu. **** U zaštićenom prostoru toplota zemljišta i vazduha je viša za 6-12C nego na otvorenom polju. Zbog toga je znatno ranije kretanje vegetacije, a time i sazrijevanje plodova jagode, kod nekih sorti 30-40 dana ranije nego na otvorenom polju.**** Stubni uzgoj je još jedan korak dalje u proizvodnji , jer je sama iskorištenost plastenika i do sedam puta veća*********** ******Ovdje se radi o visoko sofisticiranoj proizvodnji , te sve naše projekte prati niz stručnjaka sa višegodišnjim iskustvom u ovoj oblasti**** ****...prva faza - priprema za stubni uzgoj....**** --------- slijedi nasatavak------------

...par slika nastalih prilikom redovnog obilaska komintenata na terenu... Slike same govore o uspiješnosti proizvodnje i rada naših stručnjaka na terenu.

ZAŠTO NAVODNJAVATI? Osnovna svrha navodnjavanja je da biljci kompenzira tekućinu koju biljka upija kroz korijen i lišće a gubi isparavanjem tla i cijeđenjem tla. Ova kompenzacija je neophodna ako se želi očuvati ravnoteža vlažnosti i hranjivosti zemlje koja je jako bitna za život biljaka. Najefikasnije umjetno navodnjavanje je ono koje oponaša, u granicama mogućeg, učinkovitu i neophodnu prirodnu pojavu: kišu. Ovo jednako vrijedi za sve tipove zelenih površina, od javnih parkova i sportskih terena pa do privatnih vrtova, voćnjaka i povrtnjaka. Sofisticirana tehnologija sistema za navodnjavanje koja se profesionalno koristi u sportskom sektoru prilagođena je i za male površine, kao što su privatni vrtovi. Samo sa profesionalnim sistemom za navodnjavanje se može postići da privatni vrt dobije idealne uvjete koji će garantirati dug život biljkama. Ručnim zalijevanjem vrta, bez obzira koliko bilo stručno izvršeno, ne može se postići jednaka raspoređenost vode, kao što se to postiže automatskim zalijevanjem, iza kojeg nikad ne ostaju previše natopljena ili nedovoljno zalivena područja. Da bi bilo efikasno, navodnjavanje treba garantovati: • Jednoličnu distribuciju vode za svaku vrstu biljaka; • Mogućnost noćnog navodnjavanja, kako bi se spriječio ili smanjio termički šok kod biljaka; • Uštedu vremena i radne snage, pružajući biljkama konstantnu i idealnu njegu; • Maksimalnu izdržljivost sistema u svakoj situaciji, pa i kod izuzetno vrućih i sušnih ljeta; • Maksimalnu iskoristivost zelenih površina, bez razbacanih cijevi naokolo i bučnih metalnih prskalica koje opasno strše iz zemlje.

Posljednjih nekoliko godina posavski poljoprivrednici na svoja imanja uveli su novine ili su preorijentirali proizvodnju. Obitelj Kosić, iz Boka kod Orašja krenula je uzgojem cvijeća i povrća. U obiteljskoj raspodjeli poslova Ana Kosić dobila je zadaću brige oko uzgoja cvijeća, povrća i rasade. ''Cvijeće uzgajamo već deset godina. Proizvodnju svake godine povećavamo, ali nemamo nekog većeg učinka, jer nema dovoljno velikog tržišta na koje bi plasirali cvijeće'', kaže Ana. Ističe da je posao dobro organiziran i dodaje kako bi se moglo i više proizvoditi, no kupaca ima toliko koliko ih trenutačno dolazi u Bok. Cjelokupna površina na kojoj rade je pod plastenicima, a samo cvijeće uzgajaju na oko 500 četvornih metara. Posade više od 100.000 sadnica Obitelj Kosić uzgaja ukupno petnaestak vrsta cvijeća, a imaju i druge povrtlarske kulture. Rasad, kaže,nabavljaju iz Austrije, Njemačke i Slovenije, dok sjemena nabavljaju iz Nizozemske. Na imanju zapošljavaju i sezonske radnike. ''Što se tiče same proizvodnje zadovoljni smo. Imamo i svoje radnike koji s nama rade u sezoni rasada. U proizvodnji smo glavni muž i ja, a pomažu nam i djeca'', priča nam Ana Kosić. Kaže da čitave godine imaju posla jer godišnje posade više od 100.000 sadnica, što cvijeća, što krastavca i paprike i ostalih kultura povrća. ''Proizvodnju obnavljamo stalno. Poslije cvijeća, rajčica i paprike dolazi špinat, luk i salate. Plastenici su puni ljeti i zimi'', kaže nam Ana. No, najvažnije je da ono što proizvedu za sada uspješno i prodaju. Ulažu u proizvodnju Kosići svake godine ulažu sve više u proizvodnju i povećavaju površinu na kojoj rade. Svake godine proizvodnja sadnica poveća se za deset do petnaest tisuća komada. Osim plastenika Kosići nam kažu da imaju i ribnjak od preko 1.000 metara četvornih iz kojeg mogu dobiti u dvije godine oko 400 – 500 kilograma ribe. ''To radim rekreativno, ali i za goste. Ako bi se to poticalo, onda bi se odlučili na veća ulaganja'', kaže Pero Kosić. Izvor: Dnevni list

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS-a jučer je počelo sa prvim isplatama sredstava namijenjenih za zasijane i zasađene površine, koja su predviđena Pravilnikom o uslovima i načinu ostvarivanja novčanih podsticaja za razvoj poljoprivrede i sela u 2008. godini.Naročito se stavlja akcenat na intezivnu proizvodnju , odnosno proizvodnju u zaštićenim prostorima - PLASTENICIMA . Ministarstvo intenzivno radi na obradi svih pristiglih zahtjeva za isplatu podsticaja. U toku je utvrđivanje stvarnog stanja na terenu, odnosno, upoređuju se podaci o zasijanim i zasađenim površinama, koji su pristigli u ministarstvo, sa podacima koji se nalaze u Agenciji za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF), što predstavlja dodatan problem prilikom obrade zahtjeva, saopćeno je iz resornog ministarstva. Zaključno sa 19. junom ove godine, u RS-u je registrirano 36.000 gazdinstava, a u privremeni registar poljoprivrednih gazdinstava, u elektronskoj formi uneseni su podaci za 31.563 poljoprivredna gazdinstva. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS-a pozvalo je poljoprivredne proizvođače i pravne osobe da, u što većem broju, obave registraciju, jer je Pravilnikom o uslovima i načinu ostvarivanja novčanih podsticaja za razvoj poljoprivrede i sela u 2008. godini, predviđeno da samo poljoprivredna gazdinstva koja su upisana u Registar poljoprivrednih gazdinstava, mogu ostvariti pravo na podsticaje u poljoprivredi i ruralnom razvoju. Upis je dobrovoljan, besplatan i nije vremenski ograničen.

...u posljednih nekoliko dana imao sam par kontakata sa ljudima koje je naš posljedni post potaknuo da odu do svojih opštinskih nadležnih organa za poljoprivredu.----- Rezultati su jako pozitivni za sve nas koji se želimo baviti ovim poslom.Naime , u većini slučajeva budućim (a i onima koji se već bave) proizvođačima se nude povoljni krediti ,a i jedan dio nepovratnih sredstava.------Bitno je iskoristiti ovaj povoljan momenat i ostvariti svoja prava - pomoću kojih možemo osigurati svoju budućnost , a možda i našim mlađima dati prave smjernice u životu.Mislim da je vrijeme svakakvih biznismena i svakakvih biznisa prošlo , dolazi vrijeme kad će se čovjek svojim radom i umijećem boriti za bolje sutra.Začudo ovaj put nam niko ne stoji kao prepreka nego nam naprotiv nude svoju pomoć. ------posjetite nas i na www.bloger.hr

Napominjemo proizvođače u plasteničkoj proizvodnji da se posavjetuju sa nadležnim službama u svom okruženju oko zahtjeva o isplati subvencija i podsticaja.Ove godine je odobreno još više sredstava nego prethodnih , zato iskoristite svoja prava... Kao što vidite na slikama , proljetna faza je u punom zamahu i nadamo se da će Vam upravo ova sredstva iz budžeta pomoći oko nabavke kvalitetnih sjemena , rasade , supstrata , zaštite...

Uvezena hrana ponekad izgleda primamljivije. Rasla je ili proizvedena u različitim uslovima od domaćih pa je to čini još zanimljivijom. Ipak, nutricionisti savjetuju da se držite domaće hrane, a ovo su samo neki od razloga: Boljeg je okusa: Svježija je i ima bolji okus nego ona hrana koja je putovala hiljadama kilometara do vašeg stola. Samo zamislite razliku između onoga što je ubrano prošle sedmice, pa pakovano, prepakivano i onoga ubranog juče što ste kupili na pijaci. Lokalna hrana je sezonska: Naravno da vam je konzervirani kukuruz odličan nakon što ga niste jeli devet ili deset mjeseci. Uporedite ga sa onim koji raste kod nas u toku sezone i zaključit ćete da nije ni približno dobar. Ako jedete lokalnu hranu, onda ste svjesni da je ona sezonska. Uporedite okus ogromnih jagoda koje i u toku zime nalazite u zamrzivačima velikih trgovačkih centara i onih domaćih koje su zaista rasle pod suncem. Manje štete za okolinu: Domaći uzgajivači rade u skladu sa prirodom. Zato plodovi njihovog rada zavise od prirodnih uticaja. Za razliku od domaće, za uvezenu hranu se često pitamo gdje je rasla kad je toliko velika. Takođe, korištenjem domaće hrane pomažete razvoju privrede svoje zemlje i regiona. Domaća hrana je sigurnija: Ona prođe samo nekoliko koraka od branja do stola. Njen put je manji, a samim tim postoje manje šanse da se zagadi. Kad znate gdje je hrana koju jedete rasla ili gdje je proizvedena, onda sigurno imate više informacija o uslovima u kojima je uzgajana. Kad se pojavi neka zaraza uzrokovana hranom, kao što je bio slučaj sa zaraženim pilećim mesom, osjećate se sigurnije kada znate odakle dolazi ona piletina koju vi koristite. Promoviše različitosti: Kad kupujemo voće u trgovini ili na pijaci često upitamo iz kojeg je mjesta. Dobro je poznato da je grožđe iz Hercegovine drugačije od onog koje raste u Bosni. Kad kupujete egzotično voće, pa makar to bile i samo banane, teško da ćete znati kakve su ekvadorske u odnosu na one proizvedene u drugoj zemlji. Povezuje ljude: Uzgoj domaće hrane povezuje ljude koji je gaje sa onima koji je kupuju. Ne kupujete uvijek u supermarketima gdje vam niko ne zna ništa reći o hrani koju ste kupili. Kad odete kod svog mesara, on će vam dati više informacija o mesu koje prodaje. Isti je slučaj i sa prodavačima sira koji su često ti koji ga i proizvode, kao i prodavači kafe, naprimjer. (Sarajevo-x.com)

S obzirom da nam se u zadnje vrijeme jako puno ljudi javlja povodom ovog pitanja , pokušaćemo da objedinimo odgovor za sve putem ovog teksta , a ako neko ima dodatnih pitanja-obratite nam se... --Što se tiče rasade,najbolja je kada je uspijete sami proizvesti,mada to iziskuje jako puno truda-ali se itekako isplati. --Što se tiče prinosa,oni jako puno zavise ne samo od same rasade ,nego i od same tehnologije proizvodnje. --Pod tehnologijom proizvodnje podrazumijevamo : pravilnu i pravovremenu sadnju,preventivnu zaštitu biljaka, pravilno i pravovremeno nađubravanje .... i prije svega redovan obilazak agronoma. --Naši komintenti imaju od strane naše firme kompletnu podršku kada su u pitanju ovi problemi , koji su itekako riješivi ako im se priđe studiozno. -- Plasteničkoj proizvodnji treba pristupiti na jedan racionalan i prije svega stručan način - jer plastenička proizvodnja se uveliko razlikuje od njivske proizvodnje. --- Jedan od najbitnijih faktora je i sama izrada i postavka plastenika.Veoma je bitna zapremina zraka (širina i visina ) plastenika , pravilan način provjetravanja (čeonog i bočnog) , pravilna postavka i korištenje sistema za navodnjavanje , pravilna postavka crne malč folije.... -- Kvalitet folije će takođe jako uticati na sam prinos.Upravo iz tog razloga mi koristimo I S K LJ U Č I V O foliju izraelskog porijekla , koja nažalost ima jako visoku cijenu ali sa razlogom.Najbolje je pitati za razliku one proizvođače koji su prešli sa obične na ovu novu foliju sa petorostrukim sistemom zaštite.

Nakon što se naš stručni tim vratio sa seminara o proizvodnji povrća u zaštićenim prostorima ,koji je održan u njemačkom gradu Passau, odlučili smo da promijenimo , odnosno modifikujemo naš proizvod.Naime naš plastenik je "narastao" za nekih dvadesetak cm i dobio je novi sistem bočnog provjetravanja.Sada je naš plastenik visok oko 365 cm,što je izuzetno bitno zbog same kubikaže zraka.Veoma je bitno da se u plastenik tokom dana akumulira što više toplog zraka , jer se samim tim plastenik preko noći puno sporije hladi-što i jeste bit plasteničke proizvodnje. Možete pogledati par slika nastalih u prošloj sedmici na terenu u Bihaću i u Lukavcu.

Ova ekon. analiza je pravljena na osnovu rezultata nasih komintenata u 2007. g u plasteniku od 224 m2. FIKSNI TROŠKOVI : Plastenik,224 m2, sa sist.za navodnjavanje i crnom malč folijom 6720,00 KM VARIJABILNI TROŠKOVI : rasad paradajza 210 kom po 0,8 KM 168,00 KM Rasad paprike 560 kom po 0,6 KM 336,00 KM đubrivo,zaštita,špaga... 170,00 KM ukupno var.tr. 674,00 KM DOBIT : -paradajz 210 kom x 10 kg = 2100 kg x 1,1 KM (prosj.cijena)= 2310,00 KM -Paprika 560 kom x 2,5 kg =1400 kg x 1,2 KM (prosj.cijena)=1680,00 KM -Zel. Salata 2688 kom x 0.5 kg =1344 kg x 2 KM (prosj.cijena)=2688,00 KM -ukupna bruto dobit 6678,00 KM NETO DOBIT : bruto dobit – varijab. troškovi ,6678,00 KM – 674,00 KM = 6004,00 KM Uz ovo bih Vam napomenuo da uz našu fakturu(ili neke druge firme) možete očekivati i subvenciju od matične općine/opštine kao i Vašeg kantona.Ne znam o kojoj se sumi tačno radi.Kod nas je subvencija 3KM od općine/opštine plus 3KM od kantona.Za plastenik kao što je ovaj od 224 m2 iznosila bi 1344,00 KM.Subvencija u RS iznosi oko 25% od uloženih sredstava,s tim da je minimum za subv. 300 m2.

Jedan veoma interesantan i jako profitabilan nacin uzgoja jagode u plastenicima.Na ovaj nacin mozemo imati i do 48 sadnica jagode po kvadr. metru.

Nabavka plastenika koštaće 60.000 maraka Za podsticaj razvoja poljoprivredne proizvodnje u naseljima novogradske općine, u kojima je moguća ova vrsta djelatnosti, Općina Novi Grad je u ovogodišnjem budžetu planirala 151.000 maraka. Kako nam je kazao predsjedavajući Općinskog vijeća Novog Grada Hamdija Lagumdžić, 60 hiljada maraka je planirano za nastavak projekta proizvodnje povrća u plastenicima, odnosno nabavku 15 plastenika koji će biti uručeni poljoprivrednicima koji se bave ovom granom poljoprivrede. Isti iznos je planiran i za unapređenje proizvodnje iz oblasti stočarstva i voćarstva, dok je za hortikulturno uređenje zelenih površina ispred predškolskih ustanova izdvojeno hiljadu maraka. Za organizovanje manifestacije “Dani ljekovitog bilja i pčelarstva“, koja se već nekoliko godina održava na Dobrinji, pod pokroviteljstvom Općine, izdvojeno je šest hiljada maraka. “Cilj realizacije navedenih projekata je da se u Novom Gradu, iako dominantnoj urbanoj sredini, poljoprivredno gazdinstvo transformiše u ekonomski samoodrživo gazdinstvo, koje bi raspoloživim resursima i kapacitetima proizvodilo za tržište, a samim tim ostvarivalo egzistencijalni prihod poljoprivrednom proizvođaču, te se na taj način podigao nivo zapošljavanja u sektoru poljoprivrede“, rekao je Lagumdžić. Prošle godine je za podsticaje u proizvodnji uloženo 120.000 maraka i postignuti su zavidni rezultati u razvoju poljoprivrednih djelatnosti.

Salata je vrlo značajna povrtna kultura koja se naročito u zaštićenim prostorima proširila u proizvodnji. Uz rajčicu, papriku i krastavac salata je zauzela stalno mjesto u ciklusu proizvodnje povrća. U uzgoju salate na otvorenom, a naročito u zaštićenim prostorima neke bolesti stalno su prisutne, pa je potrebno posebnu pozornost posvetiti njihovoj prevenciji i suzbijanju. Bolesti polijeganja ponika Kao i kod većine vrsta povrća i kod salate je prisutna opasnost od infekcije različitim uzročnicima polijeganja ponika koji žive u tlu. Važnije vrste koje se javljaju u uzgoju su Rhizoctonia solani koja osim polijeganja može napasti i list (pojava duguljastih pjega na mjestu infekcije. Pjege se kasnije šire i zahvaćaju glavnu žilu i peteljku) i gljive iz roda Pythium koje napadaju mlade biljke i izazivaju polijeganje, a ako napadnu već odrasle biljke simptomi se prepoznaju po rubnom crvenilu i venuću vanjskih listova. Kako bi se izbjegla zaraza ovim uzročnicima bolesti treba izbjegavati suvišno vlaženje, a kao preventivna mjera naši povrćari koriste nekoliko fungicida koji su postali obavezni u uzgoju zdravog rasada. Zalijevanje otopinom ZINA (karbendazim) (10 g na 10 litara vode) ili kombinacijom sa preparatom AVI WG (al-fosetil) (0,5% - 50 g na 10 litara vode) postiže se vrlo dobra zaštita od oba parazita. Bijela trulež Uzrokuju je dva uzročnika Sclerotinia minor i Sclerotinia sclerotiorum, a bolest je vrlo česta naročito u uzgoju u zaštićenim prostorima i tamo gdje se ne poštuje plodored, odnosno gdje se salata sadi više puta godišnje. Zaraza nastaje u zoni korjenovog vrata gdje se nakon toga javlja mekana trulež. Zbog truljenja dijela oko korjenovog vrata cijela biljka gubi turgor, a ako glavu zaražene salate pokušamo dignuti vidjet ćemo da se lako odvaja od korijena. Na donjem dijelu glave često možemo vidjeti bijeli micelij.Kako bi smanjili mogućnost zaraze potrebno je iznositi zaražene biljke iz polja ili plastenika, ukloniti sve otkinute ili uvenule listove i biljne ostatke i prema mogućnostima provesti sterilizaciju tla. U vegetaciji je potrebno više puta tretirati fungicidima kako bi se infekcija spriječila. Zaštita se provodi već u proizvodnji rasada tako da se tretira supstrat u kojem se proizvode presadnice, zatim se mlade biljke tretiraju kada razviju 4 do 5 listova, a slijedeće obavezno tretiranje je u početku savijanja glave salate.Doze primjene u proizvodnji presadnica trebaju biti smanjene. Za prevenciju pojave bijele truleži preporučamo upotrebu fungicida SUMILEX 50 FL na bazi procimidona i to u dozi od 100ml na 80 do 100 litara vode. Plamenjača (Bremia lactucae) Salata je na ovu bolest osjetljiva u svim stadijima razvoja tako da veće štete može uzrokovati već u proizvodnji rasada. Oštećenja na napadnutim listovima su različite veličine, uglata oblika, isprva su svijetlo zelene do žute boje, a na starijim listovima tamne smeđe boje, dok je tkivo lista izrazito tanko i prozirno. Zaraza se širi s donje strane lista, gdje se pri optimalnim uvjetima u noći (80 do 100% vlage zraka i temperatura između 18 i 20 °C) stvaraju konidije koje šire bolest.Jedina aktivna tvar koja ima registraciju u zaštiti salate od plamenjače je Al-fosetil, pa vam iz Herbosovog programa izdvajamo sistemični fungicid AVI WG, koji se koristi u koncentraciji 0,25 do 0,35% (250 do 350 g na 100 litara vode). Također se može koristiti ROSSO (mankozeb + metalaksil) u koncentraciji 0,25% (250 g na 100 l vode). Siva plijesan (Botrytis cinerea) Ova se bolest javlja naročito u uzgoju u zaštićenim prostorima, a salatu napada u svim stadijima razvoja. U rasadu može izazvati polijeganje, a na starijim biljkama se javljaju vodenaste zone na bazi lista. Zona prvotne zaraze mijenja boju i postaje klorotična, a ubrzo se na njoj pojavi sivi mašak – micelij. Kao i kod drugih vrsta povrća i kod salate se botritis javlja posebno na mjestima oštećenja i zaraza. Ukoliko je napadnut korjenov vrat cijela biljka može propasti. Bolest se za vlažnog vremena ili kod povećane vlage u plasteniku ili stakleniku širi na unutrašnje listove u glavici. Uzročnici ove bolesti prisutni su posvuda u proizvodnim objektima i na parcelama gdje se uzgaja salata, pa je širenje zaraze vrlo lako kada nastupe povoljni uvjeti za infekciju (vlaga veća od 85%). Temperatura nije toliko važna za širenje zaraze obzirom da se uzročnici bolesti razvijaju na temperaturama od 0 do 35°C. Obzirom na veliki potencijal razvoja zaraze potrebno je obratiti naročitu pažnju u zaštiti od ove bolesti. Naročito je to važno u zaštićenim prostorima, gdje se kao osnovna mjera prevencije vrši provjetravanje. Zaštita fungicidima jednaka je zaštiti od Bijele truleži, tako da se i ovdje može primijeniti botriticid SUMILEX 50 FL, koji se po potrebi može kombinirati s ostalim botriticidima.

Salata je jedna od najčešće gajenih povrtarskih vrsta u svim zaštićenim prostorima.Gaji se tokom jeseni i zime kada drugog svjezeg povrca na nasim pijacima prakticno nema,zbog otezanog uzgoja toploljubivih vrsta .Prije svega,zbog deficita svjetlosti,odnosno oblacnosti i niskih temperatura u kasnom jesenjem i ranom zimskom periodu. Razlog zašto je salata vodeća povrtarska vrsta ,kod nas,ali i u svijetu, su mali bioloski zahtjevi za uslovima uspijevanja,brz tempo rasta i razvica,visoka produkcija listova lisne rozete i listova glavice u kratkom vremenskom periodu. - Sam kraj ljeta i prva polovina jeseni pruza klimatski gotovo idealne uslove za rast i razvice salate u plastenicima .Optimalna temp.za brzo klijanje i nicanje sjemena salate je 18-20 C danju ,odnosno 8-12 C nocu.Tada sjeme salate nikne za 6-8 dana.Sa pocetkom razvoja tiledonih listica , narednih 4-5 dana na konusu rasta se obrazuju zaceci listova lisne rozete , kod lisnatih formi , i listovi lisne rozete i glavice , kod glavicastih sorti. Etapa organogeneze Ova etapa dosta dugo traje ,a za to vrijeme najprije se razvijaju listovi lisne rozete.Dinamika formiranja listova je u direktnoj korelaciji sa uslovima uspijevanja.Nakon obrazovanja odredjenog broja listova lisne rozete zapocinje formiranje glavice.Optimalna temp. vazduha za porast listova je 12-15 C , zemljista do 8 C .Tada ce se obrazovati u prosjeku jedan list za priblizno 2 dana ,s tim da nocne temp. mogu biti nize od dnevnih 4-8 C. Kritican period u jesenjoj proizvodnji salate nastupa u drugoj polovini novembra mjeseca i pocetkom decembra mjeseca –dakle prije nego sto kalendarski nastupi zima.Tada je tempo rasta salate usporen.Gdje je to moguce,u to vrijeme , pozeljno je dogrijavanje zasticenog prostora,ali samo u danima kada je temp. u zasticenom prostoru oko 5-8 C -jer na 5 C salata zaustavlja rast.Dogrijavanje se preporucuje iz razloga da glavice pri ovim mikroklimatskim uslovima, ne bi ostale sitne -male trzisne vrijednosti .Kriticna minimalna temp. za rast i razvice salate je 2 C.Salata jako dobro podnosi niske temp.Mlade biljke podnose i kratkotrajne mrazeve, a temp. i do -8 C. Sorte namijenjene za gajenje u jesenjem/zimskom periodu su prilagodjene uslovima kratkog dana i manjoj osvetljenosti.No i pored toga za uspijesan rast i razvice salate je neophodna dovoljna kolicina svijetlosti po duzini trajanja , ali i po kvalitetu, spektralnom sastavu vidljivog dijela spektra 380-780 nm. Dobra osvetljenost , optimalne temp. i kvalitetna ishrana usijeva salate su preduslov za intenzivniji proces fotosinteze, brzi tempo rasta i bolji kvalitet.Sve to znacajno utice na otpornost salate prema bolestima.U nasim klimatskim uslovima visoka energija suncevog zracenja je u vecini godina do kraja 1 dekade ili do polovine novembra mjeseca . Puno uspjeha u proizvodnji želi Vam ADES d.o.o. Jelah

Prvi bosanskohercegovački poljoprivredni portal www.poljoprivreda.ba odlučio je, povodom godišnjice postojanja, pokloniti potpuno besplatnu reklamu poljoprivrednicima i to na neograničen period. Naime, www.poljoprivreda.ba svim registriranim poljoprivrednim subjektima nudi mogućnost besplatne reklame unutar Agro baze koja sadrži kontakt i informacije o uslugama i proizvodima poljoprivrednih firmi i zadruga. Na ovaj način, kako se ističe u saopćenju uređivača ovoga portala, poljoprivreda.ba nastavlja sa promocijom bh. poljoprivrede. Portal je od svog osnivanja neprofitabilne prirode i svojim posjetiocima pruža dnevno ažurirane informacije iz sektora poljoprivrede, savjete stručnjaka, forum na kojem posjetioci mogu razmijeniti iskustva i informacije, linkove na korisne stranice iz oblasti poljoprivrede, dokumente korisne za rad poljoprivrednika, te listu sajmova i kredita. Jako dobra stranica.Za svaku pohvalu.

Opština Prijedor stimuliše proizvodnju u plastenicima Na području Prijedora plasteničkom proizvodnjom bavi se 50 porodica koje pod plastenicima imaju 15.000 kvadratnih metara obradivih površina. Agronom opštinske Poljoprivredne savjetodavne službe Ljubinko Kecman istakao je da je posljednjih godina sve veći interes za proizvodnju povrtlarskih kultura u zatvorenom prostoru, jer je ovakav način proizvodnje profitabilniji nego na nezaštićenim površinama. Nekolicina poljoprivrednika je registrovana u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske kao proizvođači rasadnog materijala. U izgradnji plastenika pomogle su međunarodne donatorske organizacije, resorno ministarstvo i opština. Kecman je rekao da onim poljoprivrednicima koji se sami odluče na izgradnju plastenika Ministarstvo poljoprivrede daje 25 % sredstava od ukupnog ulaganja. Opština Prijedor stimuliše plasteničku proizvodnju izdvajajući po jednu KM za kvadratni metar pod uslovom da se proizvodnja odvija u plastenicima većim od 150 kvadrata.

4.10.2007. / Ekapija / Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Zeničko-dobojskog kantona od početka godine kao subvencije za poticaj poljoprivredne proizvodnje u plastenicima i staklenicima ratarima u tom kantonu odobrilo je, a kantonalna Vlada isplatila 93.000 KM. Novac je dobilo 80 korisnika iz 12 općina koji se bave proizvodnjom povrća i jagodičastog voća. S obzirom na to da se ovaj vid poticaja pokazao izuzetno korisnim, u ove namjene u 2008. godini osigurat ćemo znatno veće iznose" najavio je premijer Zeničko-dobojskog kantona Miralem Galijašević.

Svi smo upoznati sa prednostima rane proizvodnje povrća u plastenicima ( cijena,konkurentnost na tržištu...).Međutim u nekoliko zadnjih godina naši parametri pokazuju da je upravo kasna proizvodnja povrća dala veoma dobre rezultate , kvalitativno a i kvantitativno.Prinosi su bili jako dobri ,a i cijena ( trenutna ) jako povoljna .Da bi Vam to upotpunili evo par slika snimljenih na terenu , prilikom redovnog obilaska našeg stručnog tima, 29.9.07.

U redovnom obilasku naših komintenanata , bili smo i kod Salji Joze u Derventi.Tamo smo zabilježili rekordan prinos paprike ,a što je najbitnije u ovom momentu je ima jako puno, kada joj je cijena jako dobra ( za proizvođača ).

Upravo završeni projekt postavke tri plastenika po 224 m2 u Drijenu,opština Derventa . Vlasnik ovog kompleksa je Vasić Mile i Jasminka.Veliku pomoć u plasteničkoj proizvodnji mogu očekivati i od mlađe generacije ,sina Dejana i kćerke Dragane. Naročito za pohvaliti je mladi Dejan Vasić ,koji je sa svojih nepunih osamnaest godina već zagazio duboko u proizvodnju povrća u plastenicima gdje već postiže zavidne rezultate.Mi ćemo nastojati da mu prenesemo što više znanja , jer zna se da na mlađima svijet ostaje..... Familija Vasić je prepoznala prednosti proizvodnje u zaštićenom prostoru , i na putu je da postane jedan od najvećih proizvođača povrća u plastenicima na teritoriji opštine Derventa. Napomenuo bih da o plasteničkoj proizvodnji gotovo da nisu ništa znali , ali nakon naše edukacije mogu se svrstati u sami vrh u ovoj branši. Oni su u svakom slučaju jedan pravi primjer kako se uz ekonomski opravdano ulaganje i uz korištenje sopstvenih resursa(zemlja,radna snaga...) mogu postići kvalitetni rezultati.

JOKIĆ Stana i Goran se bave kratko vrijeme plasteničkom proizvodnjom , a već su postigli zavidne rezultate .Trenutno u plasteniku imaju papriku i paradajz. ...nekoliko zapažanja samih proizvođača : ...zadovoljni smo kako plastenikom , tako i samim projektom firme EDAS PLAST iz Jelaha.Plastenik je postavljen profesionalno , jako je funkcionalan i nadamo se da ćemo si uskoro moći priuštiti još jedan .Što se tiče samih ljudi iz EDAS PLAST-a možemo reći da se tu radi o jednom mladom i jako stručnom timu koji su za nas proizvođače uvijek spremni da odvoje vremena i da zajedno riješavamo sve eventualno nastale probleme.Osim toga agronom nas redovno obilazi jednom sedmično. O plasteničkoj proizvodnji nismo znali gotovo ništa , međutim sada , nakon edukacije , shvaćamo zašto je baš ova poljoprivredna grana jedna od najperspektivnijih grana na našim prostorima. Svi koji uđu u ovaj projekat brzo će shvatiti da je novac uložen u plasteničku proizvodnju jedna jako dobra investicija. Jokić Stana i Goran , Ilova(Kalabe) opština Prnjavor.mob 065 251 078.

Pozivamo sve proizvođače u plasteničkoj proizvodnji , kao i one potencijalne , da se jave i da postave pitanje (ili više njih) , a naš stručni tim ,će se potruditi da odgovori na kompetentan način. Takođe bih Vas zamolili da i Vi date svoja mišljenja i zapažanja u vezi proizvodnje u plastenicima. Uskoro slijedi izvještaj sa terena , gdje upravo pripremamo sadnju zelene salate - jedne veoma bitne kulture gledano sa ekonomskog aspekta. Javite nam se putem komentara ili direktno na : ades.jelah@yahoo.com

Moje ime je Pero Jokanić.Živim u selu Drijen,opština Derventa.Imam oko 900 m2 plastenika i sarađujem sa firmom EDAS PLAST iz Jelaha.O plasteničkoj proizvodnji gotovo da nisam znao ništa, dok nisam stupio u kontakt sa firmom "EDAS PLAST" iz Jelaha - koji su mi nesebično pokazali sve tajne plasteničke proizvodnje.Sada proizvodim veće količine povrća , kao npr. paradajz,paprika,krastavac,patlidžan... Što se tiče samih plastenika mogu reći da su izvrsni ,folija je jako izdržljiva,konstrukcija veoma stabilna i što je najvažnije unutrašnjost plastenika je prilagođena meni kao proizvođaču(što nije slučaj kod drugih firmi u našem okruženju). Moram napomenuti da mi ,osim obuke i edukacije koju sam dobio od stručnog tima firme EDAS PLAST ,jako znači i redovan dolazak agronoma do mene koji su u svakom momentu spremni pružiti savjet i pomoć-koji nama proizvođačima jako znači.Moram napomenuti i to da je ta pomoć besplatna i da je ona sastavni dio našeg ugovora,jer većina agronoma na našim terenima svoj izlazak na teren naplaćuje. Što se tiče plasmana do sada nisam imao problema , a ako bi se nekad i pojavile veće količine koje su pristizale - EDAS PLAST-ov tim se pobrinuo i za to da se nađe plasman. Svima bih preporučio projekat firme EDAS PLAST , jer radi se o pravim profesionalcima u ovoj oblasti. Za sva pitanja možete me kontaktirati na 065 739 199 .

miriše na friško!!!!!!!

Naša firma izvodi izradu i postavku plastenika po Vašim željenim dimenzijama.Mi preferiramo plastenik veličine 28 x 8 m ,odnosno 224 m2.Ta dimenzija plastenika se pokazala u praksi kao najekonomičnija , mada pri odabiru veličine plastenika treba voditi računa o minimumu kvadrature koji zahtjevaju lokalne institucije za davanje subvencije i podsticaja za plasteničku proizvodnju.To možete provjeriti direktno u Vašoj opštini/općini. ***********U cijenu je uračunato : -sam plastenik,koji radimo od najkvalitetnijih cijevi (1") dvostruko zaštićenih organskom bijelom bojom, -postavka plastenika ,koju vrši naš specijalizovani tim po sistemu ključ u ruke -crna malč folija za zemlju,dvogodišnja - specijalna izraelska folija sa UV, i ANTIFLOG(protiv slijevanja rose sa plastenika) zaštitom .Proizvodjač daje 4 godine garancije na foliju,mada se u praksi pokazalo da se ne mora mijenjati ni 5 do 6 godina. -kompletan sistem "kap po kap" sa platformom i buretom za navodnjavanje - profi higrometar sa termometrom - 12 mjeseci stručne edukacije (jedna vegetaciona sezona).naši stručnjaci izlaze na lice mjesta u Vaš plastenik te Vam pokazuju od sistema sadnje pa nadalje sve što je vezano za proizvodnju povrća u plastenicima.Jedini smo na teritoriji BiH koji pružaju ovu vrstu usluga (edukacija proizvodjača). Cijena projekta je više nego prihvatljiva sa obzirom na cijene u BiH i okruženju(izmedju 36 - 42 KM po m2). Ukoliko imate još nekih pitanja javite se mailom ili na tel 032 663 886. mob 061 837 421, 065 201 430 Naša najveća reklama su zadovoljni kupci koji su prepoznali ovu proizvodnu granu gdje se uz relativno mala ulaganja postižu zavidni rezultati poslovanja.

UZ PLASTENIK IDE I KOMPLENTNA PRATEĆA OPREMA : PLATFORMA ZA BURE, BURE, SISTEM „KAP PO KAP“,TERMOMETAR ,HIGROMETAR,CRNA MALČ FOLIJA... NADAMO SE DA ĆE TE USKORO I VI BITI DIO TIMA KOJI SAČINJAVAJU OBRAZOVANI STRUČNJACI PLASTENIČKE PROIZVODNJE . ades.jelah@yahoo.com tel/fax 032 663 886 mob 061 837 421,065 201 430

NAŠ STRUČNI TIM SE OBAVEZUJE : NABAVKA KVALIT.HIBRIDNOG SJEMENA /RASADA,NABAVKA KRISTALNIH ĐUBRIVA,NABAVKA SUPSTRATA,NABAVKA ZAŠTITE NABAVKA SVOG OSTALOG REPROMAT. POTREBNOG U PLAST. PROIZVODNJI (TERMOMETAR,HIGROMETAR,KONTEJNERI,..) TOKOM CIJELE SEZONE (12 MJESECI) STRUČNI CONSALTING I PRAĆENJE PROIZVODNJE PUTEM JAVNIH PUBLIKACIJA KAO I NA LICU MJESTA U SAMOM PLASTENIKU OVAKAV VID EDUKACIJE JE JEDINSTVEN NA NAŠOJ TERITORIJI A I ŠIRE. SVAKI NAŠ PARTNER KOJI SA NAMA PRODJE JEDNU VEGETACIONU SEZONU , MOŽE SE SMATRATI KVALIFIKOVANIM PROIZVOĐAČEM POVRĆA U PLASTENICIMA. slika:PRAKTIČNO POKAZIVANJE SAĐENJA BILJAKA U PLASTENIKU OD NAŠEG AGRONOMA

- ORGANSKO ĐUBRIVO - VLASTITA ZEMLJA - PROIZVODNJU I POSTAVKU VRŠI DOMAĆA FIRMA - 100 CONSALTING DOMAĆIH STRUČNJAKA - UVEZIVANJE OTKUPA PROIZVODNJE ZA DOMAĆE TRŽIŠTE

RANIJA I KASNIJA PROIZVODNJA U ODNOSU NA NJIVSKU -DUŽINA EKSPLOATACIJE BILJKE -PROIZVODNJA TOKOM CIJELE KALEND. GODINE PLASTENIK 224 m2 – JEDNO RADNO MJESTO . BRUTO DOBIT m2 JE OKO 30 KM TROŠKOVI OKO 20% , NETO DOBIT JE OKO 80%. U ODNOSU NA OSTALE PRIVREDNE GRANE I UZ MALA ULAGANJA – VISOK KOEFICIJENT ISPLATIVOSTI

ZBOG SKRAĆENOG BIOLOŠKOG CIKLUSA PLODOVI SU UKUSNI,LIJEPOG OBLIKA,BOJE I ZDRAVSTV.STANJA ZBOG KORIŠTENJA HIBRIDNIH SJEMENA POTPUNO SU KONKURETNI NA TRŽIŠTU ZBOG KORIŠTENJA ORGAN. ĐUBRIVA I SAMA PROIZVODNJA DOBIJA ISTI EPITET STROGA KONTROLA KORIŠTENJA KRISTALNIH ĐUBRIVA I PESTICIDA UMANJUJE MOGUĆNOST KUMULACIJE NEPOŽELJNIH MAKRO I MIKROELEMENATA KAO I TEŠKIH METALA U SAMOM PROIZVODU

NJIVSKA PROIZVODNJA -PAPRIKA 4 kg/m2 -PARADAJZ 10 kg/m2 -SALATA 1-1,5 kg/m2 PLASTENIČKA PROIZVODNJA -PAPRIKA 10-12 kg/m2 -PARADAJZ 25-30 kg/m2 -SALATA 3,5-4,5 kg/m2 Ovo su očekivani i realni prinosi u našim plastenicima.Ove godine ,koja je bila jako uspiješna za proizvođače ,prinosi su bili i do 30% veći od očekivanih.

PRINOSI KVALITET PROIZVEDENIH BILJAKA VRIJEME PROIZVODNJE EKONOMSKA OPRAVDANOST KORIŠTENJE DOMAĆIH RESURSA

Mi preferiramo plastenik dimenzija 28 x 8 m ,odnosno 224 m2.Naravno moguća je i dimenzija po želji kupca.

Trenutno smo skoncentrisani na uzgoj paradajza,paprike i patlidžana.Tri ekonomski najisplativije sorte povrća.

WWW.EDASPLAST.DE.TL
Po prvi put na našim prostorima pojavila se grupa ljudi koji se bave izradom i postavkom plastenika , te edukacijom u vezi plasteničke proizvodnje. Na čelu tima nalaze se Sinanović Dejan i dipl ing agr Lukić Darko ,koji se plasteničkom proizvodnjom uspješno bave preko sedam godina. Naš tim takođe obezbjeđuje i tržište za prodaju povrća iz plastenika. Za sva Vaša pitanja , pišite nam na: edasplast@yahoo.com ili ades.jelah@yahoo.com